Kulturna baština

Osim starog grada Sokolca, od zaštićenih sakralnih građevina ističe se gotička crkva sv. Vida, s početka 14.stoljeća, te kasnoromanička crkva sv. Fabijana i Sebastijana, koje su i danas u povremenoj funkciji. 

Tu je i crkva Uznesenja blažene djevice Marije, s početka 18.stoljeća, koja čuva vrijedan ulomak jedne kamene ploče s početka 16. st. s glagoljskim natpisom. 

Nezaobilaznu spomeničku vrijednost svakako ima i bogata Zbirka narodnog blaga koja, sa svojih preko 900 eksponata, tiho priča o načinu života i običaja naših predaka.



KAPELA SV.VIDA POD HUMCEM

"Kapela sv.Vida, na položaju ispod brda Humca (Umca) gotička je građevina sa svetištem šiljasta oblika i sa zvonikom uz glavno pročelje". Na pročelju su u kamenu uklesana dva grba, slijeva je staro znamenje knezova Krčkih, a zdesna grb knezova Divinskih. Knez Hugo Divinski oženio je 1365.g.tetku kneza Nikole IV. Frankopana nepoznata imena. Smatra se da je obitelj Divinskih sagradila kapelu Sv. Vida u 14.stoljeću.

 Među otvorima prozora nalazi se kvalitetno klesana životinjska glava, vjerojatno medvjeđa, možda rimskog podrijetla. Zvonik nepravilnog tlocrta je najsačuvaniji dio srednjovjekovne crkve. Uz sjevernu stranu svetišta nekada je bila dozidana sakristija koje danas više nema. Ima mišljenja da je kapela Sv. Vida bila župna crkva prije izgradnje samostanske crkve Sv. Marije u drugoj polovici 14.stoljeća, ali se to ne može sa sigurnošću potvrditi. Vjerojatno su Turci u rušilačkom pohodu 1530. spalili i kapelicu Sv. Vida, a obnovljena je tek poslije duljeg vremena, zacijelo tek u prvoj polovici 18.stoljeća, s obzirom da se u biskupijskoj bilješci u Senju 1754. smatralo da je to najstarija župna crkva u Brinju.

KAPELA SV. FABIJANA I SEBASTIJANA U BRINJU


Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana jednobrodna je sakralna građevina sa zaobljenim svetištem i zvonikom na preslicu iznad pročelja. Ima mišljenja da je ta kapela najstarije sakralno zdanje u Brinju, ali se to ne može sa sigurnošću dokazati. "Tlocrt kapele sv.Fabijana i Sebastijana naizgled je romanički oblikovan, međutim se ovdje radi o romaničkoj retardaciji", tvrdi izrijekom Zorislav Horvat. On smatra da je kapela Sv. Fabijana i Sebastijana potječe s kraja 14. ili početka 15.stoljeća. Možda je ona i nešto starija, a zasigurno je kasnoromanička. U novije vrijeme kapela je obnovljena. 

KAPELA SVETOG TROJSTVA

Potkraj 14. i početkom 15.st. na uzvišici usred Brinja svoj tvrdi temelj u gotičkom stilu našla je danas vremenom oronula kapela sv. Trojstva. Gradili su je krčki knezovi tzv. Frankopani, a izveli su je češki majstori kao dvokatnu trolisnu reprezentativnu palaču sa velikim "češkim" prozorima. Nakon propada Frankopana kapela Sv. Trojstva pripada Senjskoj kapetaniji u sastavu Vojne krajine.

 Na kapeli su zazidani prostrani portali i probijene puškarnice, na mjestu gospodarske zgrade sagrađen je niski polukružni bastijon, dvorište je pregrađeno visokim zidom, a cijela uzvišica okružena vanjskim obrambenim zidom. 1653 god. postavljen je novi pod u kapeli kao i novi oltar u kojem su ukomponirani gotički kipovi Madone s djetetom i Piete s početka 15 st., a renovirana kapela posvećena je u prosincu 1663 god.

 Tijekom rata 1916 god. potres je jače oštetio kapelu sv. Trojstva koja je godinu dana kasnije loše sanirana, da bi tokom Drugog svjetskog rata kapela služila kao zatvor, a izravni pogodak bombe srušio sakristiju i prouzročio druga oštećenja. Ozbiljniji zaštitni radovi započeli su 1983 god. pa sve do danas, no zbog nestašice novca nije u potpunosti obnovljena.